Bolest stopala, šaka i usta kod djece: simptomi i liječenje

Bolest se lako prenosi među djecom koja borave u kolektivu, dijele igračke i često stavljaju ruke ili predmete u usta. Iako osip može izgledati zabrinjavajuće, kod većine djece infekcija prolazi sama od sebe za približno sedam do deset dana.

Najvažniji zadatak roditelja tijekom tog razdoblja nije „ukloniti“ osip, nego pomoći djetetu da unosi dovoljno tekućine, ublažiti bol u ustima i pratiti opće stanje.

Ukratko: bolest obično počinje temperaturom, umorom, grloboljom ili slabijim apetitom. Nakon toga mogu se pojaviti ranice u ustima i osip na šakama, stopalima, nogama ili stražnjici. Budući da je uzrokuje virus, antibiotici nisu učinkoviti, a liječenje se temelji na ublažavanju simptoma.

Kako se bolest stopala, šaka i usta razvija?

Simptomi se ne moraju pojaviti istodobno. Kod neke djece prvi znak bude temperatura, dok roditelji kod druge djece prvo primijete odbijanje hrane ili ranice u ustima.

Poznavanje uobičajenog tijeka bolesti može pomoći roditeljima da lakše procijene što se događa i na koje znakove trebaju posebno obratiti pozornost.

Prvi znakovi: temperatura i promjena ponašanja

U početnoj fazi dijete može djelovati kao da ima običnu virozu. Mogu se pojaviti:

• povišena temperatura;
• umor i manjak energije;
• grlobolja;
• razdražljivost;
• slabiji apetit;
• odbijanje hrane;
• pojačano slinjenje kod manje djece;
• opća nelagoda.

Dijete koje još ne govori možda neće moći pokazati da ga bole usta ili grlo. Roditelji mogu primijetiti da zaplače tijekom jela, odbija bočicu ili uzima samo nekoliko gutljaja tekućine.

Pojava ranica u ustima

Nakon početnih simptoma mogu se razviti male crvene točkice u ustima koje se pretvaraju u bolne ranice ili mjehuriće. Najčešće se pojavljuju na jeziku, unutarnjoj strani obraza, desnima ili nepcu.

Upravo ranice u ustima često stvaraju najveći problem jer djetetu otežavaju gutanje. Dijete može odbijati hranu i piće, što povećava rizik od dehidracije.

Ako dijete odbija veliku količinu tekućine odjednom, možete mu nuditi manje gutljaje u kraćim razmacima.

Osip na šakama, stopalima i drugim dijelovima tijela

Karakterističan osip obično se pojavljuje na:

• dlanovima;
• tabanima;
• prstima ruku i nogu;
• koljenima;
• laktovima;
• nogama;
• stražnjici;
• području prekrivenom pelenom.

Osip može izgledati kao sitne crvene točkice, blago uzdignute promjene ili mjehurići ispunjeni bistrom tekućinom. Ne mora svako dijete imati jednak broj promjena, a kod neke djece osip može biti izraženiji izvan šaka i stopala.

Mjehuriće ne treba bušiti, stiskati niti mazati proizvodima koji nisu namijenjeni dječjoj koži. Područje treba održavati čistim, a kožu nakon pranja nježno osušiti tapkanjem.

Kako razlikovati virusni osip od atopijskog dermatitisa?

Bolest stopala, šaka i usta pojavljuje se naglo i obično je povezana s drugim znakovima infekcije, poput temperature, grlobolje i ranica u ustima. Kožne promjene najčešće se povlače kako se dijete oporavlja od virusne infekcije.

Atopijski dermatitis ima drugačiji tijek. Koža je često suha, crvena i izrazito svrbi, a promjene se mogu ponavljati ili trajati dulje. Kod beba se mogu pojaviti na obrazima, vlasištu i vanjskim dijelovima ruku i nogu, dok su kod starije djece česte u pregibima.

Detaljnije informacije o razlikama, simptomima i njezi osjetljive kože možete pronaći u vodiču o atopijskom dermatitisu i ekcemu kod djece.

Liječnički pregled potreban je ako roditelji nisu sigurni je li riječ o virusnom osipu, alergijskoj reakciji, ekcemu ili drugom kožnom stanju.

Kako se liječi bolest stopala, šaka i usta?

Ne postoji poseban lijek koji uklanja virus koji uzrokuje bolest. Kod većine djece organizam se sam izbori s infekcijom, a roditelji mogu pomoći ublažavanjem boli i sprječavanjem dehidracije.

Antibiotici ne djeluju na ovu bolest jer se koriste protiv bakterijskih, a ne virusnih infekcija.

Što dijete može jesti dok ga bole usta?

Tijekom bolesti birajte mekanu hranu koja se lako guta. Ovisno o dobi djeteta, možete ponuditi:

• jogurt;
• kašu;
• pasiranu hranu;
• mlaku juhu;
• mekano kuhano povrće;
• ohlađene obroke;
• vodu u manjim gutljajima.

Izbjegavajte jako vruću, slanu, kiselu ili začinjenu hranu. Sokovi od citrusa, rajčica i druga kisela hrana mogu izazvati peckanje i dodatno nadražiti ranice.

Hladna tekućina ili hrana može privremeno ublažiti nelagodu, ali izbor uvijek treba prilagoditi dobi i prehrambenim navikama djeteta. Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) kao praktične mjere navodi hladne napitke, mekanu hranu te izbjegavanje kisele, vruće i začinjene hrane.

Kako ublažiti temperaturu i bol?

Lijekovi za snižavanje temperature ili ublažavanje boli trebaju se koristiti u dozi koja odgovara dobi i tjelesnoj težini djeteta, prema savjetu liječnika ili ljekarnika i uputama za lijek.

Djeci se ne smije davati aspirin, osim ako ga liječnik nije izričito propisao zbog drugog medicinskog razloga.

Prije korištenja gelova, sprejeva ili drugih proizvoda za ranice u ustima provjerite jesu li sigurni za dob djeteta.

Koji znakovi mogu upućivati na dehidraciju?

Ranice u ustima mogu biti toliko neugodne da dijete odbija piti. Zato je važno pratiti:

• mokri li dijete rjeđe nego inače;
• jesu li usta i usne suhi;
• plače li bez suza;
• je li pelena neuobičajeno dugo suha;
• djeluje li dijete izrazito umorno;
• odbija li svu ponuđenu tekućinu;
• jesu li oči uvučene;
• reagira li slabije nego obično.

Ako sumnjate na dehidraciju, obratite se pedijatru. Dodatnu pažnju zahtijevaju bebe i mala djeca jer mogu brže izgubiti tekućinu.

Kako spriječiti širenje infekcije u obitelji?

Bolest se može prenijeti kapljicama, slinom, sekretom iz nosa, stolicom, tekućinom iz mjehurića te preko ruku, igračaka i drugih predmeta. Posebno se brzo može širiti u vrtićima i drugim dječjim kolektivima.

Rizik od prijenosa možete smanjiti tako da:

• često perete ruke sapunom i vodom;
• uvijek operete ruke nakon mijenjanja pelene;
• redovito čistite igračke i površine;
• ne dijelite čaše, bočice, pribor za jelo i ručnike;
• perete zaprljanu odjeću i posteljinu;
• učite dijete da ne dodiruje i ne buši mjehuriće;
• izbjegavate bliski kontakt dok je dijete bolesno.

Virus se može izlučivati i nakon što simptomi nestanu, pa je higijenu ruku važno nastaviti provoditi i tijekom oporavka.

Kada se dijete može vratiti u vrtić?

Dijete bi trebalo ostati kod kuće dok ima povišenu temperaturu, osjeća se loše ili ne može normalno sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima.

Povratak u vrtić obično je moguć kada:

• više nema temperaturu;
• osjeća se dovoljno dobro;
• normalno pije;
• može sudjelovati u aktivnostima;
• nema nekontrolirano slinjenje zbog ranica u ustima.

Nije uvijek potrebno čekati da svaka kožna promjena potpuno nestane. Ipak, treba slijediti preporuku pedijatra i pravila vrtića ili druge ustanove.

Kada treba kontaktirati pedijatra?

Obratite se pedijatru ako: 

• dijete odbija piti;
• mokri znatno rjeđe;
• temperatura traje dulje od tri dana;
• simptomi se pogoršavaju;
• bolest ne pokazuje znakove poboljšanja nakon sedam do deset dana;
• dijete je mlađe od šest mjeseci;
• dijete ima oslabljen imunitet;
• djeluje izrazito pospano ili teško reagira;
• osip krvari, gnoji se ili izgleda neuobičajeno;
• pojave se jaka glavobolja, ukočen vrat ili otežano disanje.

Većina djece oporavi se bez komplikacija, ali liječnički pregled važan je kada dijete ne može unositi dovoljno tekućine ili njegovo opće stanje izaziva zabrinutost.