Fotografija tužne žene na rubu kreveta, partner udaljen u pozadini

Neplodnost: uzroci, dijagnoza i mogućnosti liječenja

Kol. 26, 2026
6

Neplodnost je bolest muškog ili ženskog reproduktivnog sustava koja se, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), definira kao izostanak trudnoće nakon 12 mjeseci ili dulje redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Može biti povezana sa ženskim ili muškim čimbenicima, dok u nekim slučajevima uzrok ostaje neobjašnjen. Pravodobna dijagnostika važna je za odabir odgovarajućeg pristupa liječenju.

U nastavku saznajte koji su najčešći uzroci neplodnosti, kada se preporučuje liječnički pregled te koje su mogućnosti liječenja i medicinski pomognute oplodnje dostupne.

Sadržaj

Neplodnost pogađa velik broj parova diljem svijeta. Dobra je vijest da se u mnogim slučajevima uzrok može otkriti, a odgovarajućim liječenjem povećati mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Što je neplodnost?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), o neplodnosti govorimo kada do trudnoće ne dođe nakon najmanje 12 mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa (otprilike dva do četiri puta tjedno).

Ako je žena mlađa od 35 godina, stručnjaci preporučuju da se liječnička pomoć potraži nakon godinu dana bezuspješnih pokušaja začeća. Kod žena starijih od 35 godina preporučuje se započeti dijagnostiku već nakon šest mjeseci neuspješnih pokušaja, budući da se plodnost prirodno smanjuje s godinama.

Primarna i sekundarna neplodnost

Neplodnost se dijeli na dva osnovna oblika.

Primarna neplodnost

Primarna neplodnost znači da par, unatoč redovitim nezaštićenim spolnim odnosima, nikada nije ostvario trudnoću.

Sekundarna neplodnost

Sekundarna neplodnost označava stanje u kojem je par već imao jednu ili više uspješnih trudnoća, ali ima poteškoća sa začećem sljedećeg djeteta.

U oba slučaja uzroci mogu biti povezani sa zdravstvenim stanjem žene, muškarca ili oba partnera.

Najčešći uzroci neplodnosti

Neplodnost je složen zdravstveni problem čiji se uzroci podjednako često nalaze kod žena i muškaraca. Upravo zato važno je da se dijagnostičkoj obradi podvrgnu oba partnera.

Uzroci neplodnosti kod žena

Kod žena su najčešći uzroci:

  • hormonski poremećaji
  • poremećaji ovulacije
  • neprohodni jajovodi
  • endometrioza
  • sindrom policističnih jajnika (PCOS)
  • prijevremeno insuficijencija jajnika (POI)
  • povišena razina prolaktina
  • prirođene anomalije maternice ili drugih reproduktivnih organa

Na hormonsku ravnotežu mogu utjecati i:

  • kronični stres
  • poremećaji prehrane
  • pretjerana tjelesna aktivnost
  • bolesti hipofize ili hipotalamusa
  • bolesti štitnjače

Svako od navedenih stanja može smanjiti mogućnost prirodnog začeća.

Uzroci neplodnosti kod muškaraca

Kod muškaraca je neplodnost najčešće povezana s poremećajima stvaranja spermija (spermatogeneze).

Problemi mogu uključivati:

  • smanjen broj spermija
  • smanjenu pokretljivost spermija
  • nepravilnu morfologiju spermija
  • potpuni izostanak spermija u sjemenoj tekućini

Uzroci mogu biti različiti, uključujući:

  • bolesti ili ozljede testisa
  • varikokelu
  • hormonske poremećaje
  • šećernu bolest
  • bolesti jetre ili bubrega
  • bolesti štitnjače
  • genetske poremećaje

Na kvalitetu sjemena značajno utječu i životne navike.

Čimbenici rizika uključuju:

  • pušenje
  • prekomjernu konzumaciju alkohola
  • korištenje droga
  • prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost
  • nezdravu prehranu
  • nedostatak tjelesne aktivnosti
  • kronični stres

U mnogim slučajevima promjena načina života može pridonijeti boljem reproduktivnom zdravlju i kvaliteti spermija

Može li način života biti uzrok neplodnosti?

Da. Osim zdravstvenih stanja, važnu ulogu imaju i svakodnevne životne navike.

Istraživanja pokazuju da na plodnost negativno mogu utjecati:

  • neuravnotežena prehrana
  • nedostatak sna
  • kronični stres
  • pušenje
  • prekomjerna konzumacija alkohola
  • pretilost
  • nedovoljna tjelesna aktivnost

S druge strane, uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i održavanje zdrave tjelesne težine pozitivno utječu na hormonsku ravnotežu te kvalitetu jajnih stanica i spermija.

Zbog toga liječnici tijekom liječenja neplodnosti često preporučuju promjene životnih navika kao prvi korak terapije ili kao važnu potporu drugim metodama liječenja.

Dijagnostika neplodnosti – kako izgleda?

Ako do trudnoće ne dođe nakon godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, preporučuje se da se oba partnera uključe u dijagnostičku obradu neplodnosti. Kod žena starijih od 35 godina stručnjaci savjetuju pregled već nakon šest mjeseci bezuspješnih pokušaja začeća, dok se ženama starijima od 40 godina preporučuje započeti dijagnostiku čim počnu planirati trudnoću.

Budući da uzroci neplodnosti mogu biti prisutni kod oba partnera, važno je da se pretrage provedu istodobno kod žene i muškarca.

Dijagnostika neplodnosti kod žena

Dijagnostika započinje detaljnim razgovorom s liječnikom i kliničkim pregledom. Specijalist će prikupiti informacije o:

  • duljini i redovitosti menstrualnog ciklusa
  • prethodnim bolestima i operacijama
  • ranijim trudnoćama ili spontanim pobačajima
  • načinu života
  • obiteljskoj anamnezi

Praćenje ovulacije

Za procjenu ovulacije najčešće se koriste:

  • ginekološki ultrazvuk
  • određivanje razine progesterona u krvi

Ovim pretragama liječnik procjenjuje odvija li se ovulacija redovito i funkcioniraju li jajnici uredno.

Hormonske pretrage

Kod neredovitih ili izostalih menstruacija često su potrebne laboratorijske analize hormona, uključujući:

  • FSH
  • LH
  • TSH
  • estradiol
  • prolaktin
  • testosteron
  • DHEA-S

Rezultati pomažu u procjeni funkcije jajnika, hipofize i štitnjače te mogu otkriti eventualne hormonske poremećaje koji utječu na plodnost.

Slikovne pretrage

Važan dio dijagnostike čine i slikovne pretrage, poput:

  • transvaginalnog ultrazvuka
  • ultrazvučne procjene prohodnosti jajovoda (HyCoSy)
  • histerosalpingografije (HSG)

Njima se procjenjuju prohodnost jajovoda te eventualne anomalije maternice koje mogu otežavati začeće.

Procjena ovarijske rezerve

Prema potrebi određuje se i razina anti-Müllerovog hormona (AMH), koji pokazuje ovarijsku rezervu, odnosno procijenjeni broj preostalih jajnih stanica.

Ova je pretraga osobito korisna pri planiranju liječenja neplodnosti i procjeni reproduktivnog potencijala žene.

Fotografija: dlanovi dvoje ljudi nježno se drže u utjehi.

Dijagnostika neplodnosti kod muškaraca

Dijagnostička obrada muškarca obično je jednostavnija, a također započinje razgovorom s liječnikom i fizikalnim pregledom.

Liječnik će postaviti pitanja o:

  • ranijim bolestima
  • ozljedama testisa
  • kirurškim zahvatima
  • životnim navikama
  • problemima s erekcijom ili ejakulacijom
  • uzimanju lijekova

Analiza sjemena (spermiogram)

Osnovna pretraga kod muške neplodnosti jest analiza sjemena, odnosno spermiogram.

Njime se procjenjuju:

  • koncentracija spermija
  • pokretljivost spermija
  • morfologija spermija
  • volumen sjemene tekućine
  • vitalnost spermija

Na temelju dobivenih rezultata liječnik može procijeniti predstavlja li kvaliteta sjemena uzrok poteškoća sa začećem.

Hormonske pretrage

Ako spermiogram pokaže odstupanja, najčešće se određuju i hormoni kao što su:

  • testosteron
  • FSH
  • LH

Njihove vrijednosti omogućuju procjenu funkcije testisa i hormonskog sustava.

Ultrazvučna dijagnostika

Ako postoji sumnja na anatomske nepravilnosti, liječnik može preporučiti ultrazvuk testisa ili skrotuma. Ovom se pretragom mogu otkriti promjene poput varikokele, cista ili drugih poremećaja koji mogu utjecati na plodnost.

Genetske pretrage

Kod izrazito smanjene kvalitete sjemena ili potpunog izostanka spermija mogu se preporučiti genetske analize kako bi se utvrdili mogući nasljedni uzroci neplodnosti.

Idiopatska neplodnost

U određenom broju slučajeva, unatoč opsežnoj dijagnostičkoj obradi, nije moguće utvrditi jasan uzrok poteškoća sa začećem.

Tada govorimo o idiopatskoj ili neobjašnjenoj neplodnosti.

Iako su svi nalazi uredni, trudnoća se i dalje ne ostvaruje. U takvim situacijama specijalist može preporučiti metode medicinski potpomognute oplodnje, kao što su:

  • intrauterina inseminacija (IUI)
  • izvantjelesna oplodnja (IVF)

Odabir odgovarajuće metode ovisi o dobi partnera, trajanju neplodnosti, nalazima dijagnostičkih pretraga i individualnim okolnostima svakog para.

Liječenje neplodnosti

Način liječenja uvijek ovisi o utvrđenom uzroku neplodnosti. Nakon završene dijagnostičke obrade liječnik izrađuje individualni plan liječenja koji uzima u obzir dob partnera, trajanje poteškoća sa začećem, rezultate pretraga i opće zdravstveno stanje.

Kod žena liječenje može uključivati:

  • praćenje ovulacije
  • poticanje ovulacije lijekovima
  • hormonsku terapiju
  • laparoskopske kirurške zahvate
  • liječenje endometrioze
  • uklanjanje mioma ili cista
  • postupke medicinski potpomognute oplodnje

Ako su uzrok neplodnosti neprohodni jajovodi ili anatomske nepravilnosti reproduktivnih organa, u određenim slučajevima potrebno je kirurško liječenje.

Pravodobno postavljena dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu značajno povećati mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Liječenje neplodnosti kod muškaraca

Kod muškaraca liječenje ovisi o uzroku koji je utvrđen dijagnostičkom obradom.

Mogućnosti liječenja uključuju:

  • hormonsku terapiju
  • liječenje infekcija
  • kirurško liječenje varikokele
  • promjene načina života
  • nutritivnu potporu
  • postupke medicinski potpomognute oplodnje

U određenim slučajevima već prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu poboljšati kvalitetu spermija i povećati plodnost.

Prehrana i neplodnost

Uz odgovarajuće liječenje, važnu ulogu u očuvanju reproduktivnog zdravlja ima i način života.

Brojna istraživanja pokazuju da uravnotežena prehrana može pozitivno utjecati na:

  • kvalitetu spermija
  • hormonsku ravnotežu
  • redovitost ovulacije
  • reproduktivno zdravlje žena i muškaraca

Za potporu plodnosti stručnjaci najčešće preporučuju prehranu sličnu mediteranskom načinu prehrane koja uključuje:

  • obilje povrća i voća
  • cjelovite žitarice
  • mahunarke
  • orašaste plodove i sjemenke
  • ribu
  • maslinovo ulje

Takva prehrana osigurava važne nutrijente koji sudjeluju u normalnom funkcioniranju reproduktivnog sustava, uključujući:

  • omega-3 masne kiseline
  • vitamine B skupine
  • cink
  • selen
  • antioksidanse

Prema potrebi liječnik može preporučiti i određene dodatke prehrani, no oni ne mogu zamijeniti raznoliku i uravnoteženu prehranu.

S druge strane, prehrana bogata zasićenim mastima, rafiniranim šećerima i visokoprerađenim namirnicama može negativno utjecati na hormonsku ravnotežu, kvalitetu spermija i ovulaciju te smanjiti mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Osim prehrane, na plodnost pozitivno utječu:

  • redovita tjelesna aktivnost
  • održavanje zdrave tjelesne težine
  • kvalitetan san
  • smanjenje razine stresa
  • prestanak pušenja
  • umjerena konzumacija alkohola

Usvajanje zdravih životnih navika važan je dio cjelovitog pristupa liječenju neplodnosti.

Neplodnost: kada potražiti stručnu pomoć i što slijedi?

Neplodnost se u mnogim slučajevima može liječiti nakon što se utvrde mogući uzroci kod oba partnera. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), dijagnoza se postavlja kada trudnoća ne nastupi nakon 12 mjeseci ili dulje redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Dijagnostička obrada trebala bi obuhvatiti oba partnera, a liječenje se prilagođava utvrđenom uzroku, dobi i zdravstvenom stanju.

Prema Američkom koledžu opstetričara i ginekologa (ACOG), stručna procjena preporučuje se nakon godinu dana pokušavanja kod žena mlađih od 35 godina te nakon šest mjeseci kod žena starijih od 35 godina. Nakon 40. godine ili ako postoje zdravstvena stanja koja mogu utjecati na plodnost, liječniku se preporučuje javiti ranije.

Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne težine te izbjegavanje pušenja i alkohola mogu pridonijeti reproduktivnom zdravlju, ali ne mogu zamijeniti stručnu dijagnostiku i liječenje. Pravodobno savjetovanje s liječnikom omogućuje odabir najprikladnijeg pristupa i dostupnih mogućnosti liječenja.

Često postavljana pitanja

Koliko dugo treba pokušavati ostvariti trudnoću prije odlaska liječniku?

Ako do trudnoće ne dođe nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, preporučuje se pregled kod specijalista za liječenje neplodnosti. Ženama starijima od 35 godina savjetuje se potražiti stručnu pomoć već nakon šest mjeseci bezuspješnih pokušaja, dok se ženama starijima od 40 godina preporučuje javiti specijalistu odmah pri planiranju trudnoće.

Pogađa li neplodnost češće žene ili muškarce?

Neplodnost može jednako pogoditi i žene i muškarce. Otprilike polovica slučajeva povezana je s muškim čimbenicima, dok je druga polovica posljedica ženskih čimbenika ili kombinacije problema kod oba partnera. Zato je važno da dijagnostičku obradu obave oba partnera.

Mogu li kronične bolesti utjecati na plodnost?

Da. Kronične bolesti poput šećerne bolesti, bolesti štitnjače, hormonskih poremećaja, bolesti bubrega ili jetre mogu smanjiti plodnost kod žena i muškaraca. Pravodobno liječenje osnovne bolesti često može poboljšati reproduktivno zdravlje i povećati mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Utječu li pušenje i alkohol na neplodnost?

Da. Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i druge štetne životne navike mogu smanjiti kvalitetu jajnih stanica i spermija te negativno utjecati na reproduktivno zdravlje. Prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola i zdrav način života važni su koraci pri planiranju trudnoće i liječenju neplodnosti.

Kako izgleda prvi pregled u klinici za liječenje neplodnosti?

Prvi pregled uključuje detaljan razgovor o zdravstvenom stanju, životnim navikama i dosadašnjim pokušajima ostvarivanja trudnoće. Liječnik će prikupiti osobnu i obiteljsku anamnezu oba partnera te preporučiti odgovarajuće dijagnostičke pretrage, poput hormonskih analiza, ultrazvuka i analize sjemena (spermiograma). Na temelju rezultata izrađuje se individualni plan liječenja prilagođen potrebama para.

Može li se neplodnost uspješno liječiti?

U mnogim slučajevima – da. Uspjeh liječenja ovisi o uzroku neplodnosti, dobi partnera, trajanju poteškoća sa začećem i općem zdravstvenom stanju. Zahvaljujući suvremenim dijagnostičkim metodama i postupcima medicinski potpomognute oplodnje, danas velik broj parova uspije ostvariti željenu trudnoću.

Može li promjena načina života poboljšati plodnost?

Da. Održavanje zdrave tjelesne težine, uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, smanjenje stresa te prestanak pušenja mogu pozitivno utjecati na plodnost žena i muškaraca. Iako promjene životnih navika ne mogu ukloniti sve uzroke neplodnosti, predstavljaju važan dio liječenja i povećavaju izglede za uspješno začeće.

Izvori

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Infertility

American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) – Evaluating Infertility

American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) – Treating Infertility

National Health Service (NHS) – Infertility: Causes, Diagnosis and Treatment